RANO KRŠĆANSTVO NA NAŠIM PROSTORIMA
Kršćanstvo na našim prostorima koliko se na osnovi pouzdanih izvora može utvrditi intenzivirano je tijekom kasne antike ali kad je otpočelo ne možemo sa sigurnošću odrediti.
Starija historiografija je bila sklona tvrdnji da je sv. Venancije svoju mučenički smrt upravo podnio u rimskom Delminiju ( Tomislavgradu ) u drugoj polovici III. stoljeća. No novija historiografija traži uvjerljivije argumente za taj slučaj kao i za slučaj Delminijske biskupije spomenute na crkvenim saborima održanih 530. i 533. godine u Saloni.
Na temelju rezultata dosadašnji istraživanja može se primijetiti da se na buškoblatskom području kroz koje je prolazila rimska magistralna cesta koja je spajala Salonu sa Argentariom u istočnoj Bosni te Sirmiumom u Panoniji vodio intenzivan kršćanski život. Upravo ovom komunikacijom kršćanstvo je prodiralo iz pravca Salone prema unutrašnjosti. Na području Buškog blata, površinom znatno manjem od Duvanjskog polja, nađene su četiri ranokršćanske bazilike: u Prisoju, na Mastiranama u Bukovoj Gori, u Podgradini te u Vinici. Na samom Duvanjskom polju registrirana su tri ranokršćanska objekta.
O kršćanskom životu na području Buško blata u kasnoantičkom dobu svjedoče i križolike fibule ( kopče ) iz nekropole na Gradini u neposrednoj blizini samostana Karmel sv. Ilije. Na ovom lokalitetu su vršena arheološka iskapanja u tri navrata: 1968., 1970. i 1976. godine. Tijekom iskapanja pronađeno je i istraženo više od osamdeset grobnih mjesta. Nalazi sa ove nekropole smješteni su u Zemaljski muzej u Sarajevu.
Među nalazima koji su otkriveni u grobovima na Gradini nakitu pripadaju naušnica, narukvica, prsteni i aplika; u ukrasne dijelove odjeće spadaju ukrasne jednostavne igle, fibule, kopče a u uporabne predmete luk torbice, nož i kresivo. Srebrena naušnica predstavlja jedini nalaz ovog tipa naušnica na području Bosne i Hercegovine.
Pri uvidu u materijal iz grobova na Gradini upada u oči izuzetan fond fibula, prebogat u odnosu istraženih grobova, a posebno njihova tipološka raznolikost, po čemu se ovo groblje bitno razlikuje od nekropola u Bosni i Hercegovini i šire. Od pronađenih sedam križeva – fibula, tri su od srebra a četiri od bronce. Svojom pojavom najviše plijeni pažnju srebrena križolika fibula sa pticama iz groba 74. Ovo je jedinstven nalaz, najspecifičniji i najvrjedniji na nekropoli Gradina i sasvim izuzetan u ovom dijelu Europe iz tog vremena.
Kronološke granice pokapanja na Gradini obilježena su sa dva prijelomna i dramatična povijesna trenutka: krajem istočnogotske vladavine u ovim krajevima i jače prisustvo Bizanata, a zatim skori rušilački pohodi Avara i Slavena kroz ove krajeve 597.godine i padom Salone 614.godine.
